Serbia
Srbija
Međunarodna manifestacija „Dan fascinacije biljkama” 2026 održaće se po osmi put širom sveta pod okriljem Evropske organizacije za biljne nauke (EPSO).
Cilj manifestacije je da naučnici zajedno sa ljubiteljima prirode pokažu da je nauka o biljkama izuzetno važna za poljoprivredu, hortikulturu, šumarstvo i farmaciju. Jedna od glavnih poruka ove manifestacije je skretanje pažnje javnosti na značajnu ulogu biljaka u očuvanju životne sredine.
Svi su dobrodošli da se pridruže ovoj inicijativi!
Predavanje za članove Planinarske sekcije XIII beogradske sekcije u okviru projekta Srbija cveta 2026
Predavači:
Dr Milica Rat, viši naučni saradnik, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
Dr Sanja Đurović, vandredni profesor, Poljoprivredni fakultet u Kruševcu, Univerzitet u Nišu
Kako pravilno fotografisati biljke na terenu da bi mogle pouzadno da se identifikuju?
Šta sme, a šta ne sme da se bere u prirodi?
Koje su biljke u Srbiji strogo zaštićene, retke ili ugrožene i kako ih prepoznati? Koje se vrste smatraju iščezlim i gde su poslednji put zabeležene?
Na predavanju ćete saznati:
• kako da napravite kvalitetne terenske fotografije za identifikaciju biljaka,
• kako izgleda pravilan herbarijumski primerak i kada je njegovo sakupljanje dozvoljeno,
• koje zakonske regulative štite biljni svet Srbije,
• gde su rasprostranjene retke, ugrožene i zaštićene biljke i kako da ih prepoznate na terenu,
• kako planinari mogu doprineti nauci i zaštiti prirode.
Prezentacija na temu Biljke i klimatske promene biće realizovana u odeljenju 3/1 Zrenjaninske gimnazije. Učenica Nina Momirski upoznaće svoje vršnjake sa pogubnim posledicama klimatskih promena po biljni svet. Nakon toga profesor filozofije Edi Daruši organizovaće diskusiju na ovu temu.
Učenice 3/1 odeljenja Zrenjaninske gimnazije:
Hana Ninković, Nina Momirski, Anđela Stojisavljević, Elena Maljković i Marija Anović čitaće Šekspira u Plankovom parku.
Događaj organizuje profesor filozofije Edi Daruši.
Sama ideja je da se nastava izmesti u park, te učenicima omogući neposredniji odnos sa prirodom.
Učenice Zrenjaninske gimanzije: Jovana Damjanac, Milana Lovrov, Danijela Karuović i Mia Ðerić u prelepom zelenom okruženju Gradske bašte, park u Gradskoj kući, sanjariće o svetu bez ugljeničnog otiska.
Događaj organizuje profesor filozofije Edi Daruši.
Da li ste znali da pojedine biljke mogu rudariti metale iz zemljišta?🌱⛏️
Agrorudarenje nikla – od biljaka hiperakumulatora do zelene metalurgije
Predavač: dr Tomica Mišljenović, docent
Univerzitet u Beogradu, Biološki fakultet
Saznajte kako biljke hiperakumulatori mogu da usvajaju velike količine metala iz zemljišta i kako ovaj proces otvara nove mogućnosti za agrorudarenje, remedijaciju zemljišta i razvoj zelene metalurgije🌍🌱
Učenik Balša Arambašić će svoje drugare iz odeljenja upoznati sa pogubnim uticajem klimatskih promena po biljni svet. Nakon toga će profesor filozofije Edi Daruši napraviti timove i primenjujući metodu Design thinking učenici će doći do mogućih rešenja za problem uništavanja biljnog sveta.
Agrorazvoj valjevske doline sa ponosom vas poziva na manifestaciju posvećenu očuvanje prirode i lepoti našeg grada.
U Parku Vida Jocić (Jadar) od 24. do 26. aprila uživajte u tradicionalnoj izložbi cveća.
Posebno izdvajamo:
Petak, 24. april od 11 časova:
Povodom međunarodne manifestacije Dan fascinacije biljkama održaće se edukativna radionica za mališane. Deca će imati priliku da nauče osnove setve semena i rasađivanje rasada, razvijajući ljubav prema baštovanstvu od malih nogu.
Radionicu će voditi Smiljana Simeunović, stručni saradnik za hortikulturu i Snežana Birčanin, stručni saradnik za ruralni razvoj.
Interaktivna tura kroz izložbu sa olfaktornom igrom i pričama iz sveta biljaka u interpretaciji dr Mirjane Marčetić, dr Jelene Arsenijević i dr Danila Stojanovića.
Ekskluzivna izložba „Nota – priča o mirisu“,
nastala u saradnji Muzeja nauke i tehnike i Muzeja za istoriju farmacije Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koju potpisuje autorski tim viših kustosa, Jelena Manojlović (Muzej za istoriju farmacije), Zoran Lević i Ivan Stanić (Muzej nauke i tehnike), obrađuje složeni fenomen mirisa sa aspekta nauke, tehnologije, biologije, psihologije, istorije, antropologije, etnologije, lingvistike, estetike i kulture. Izložbena postavka predstavlja ovaj fenomen preko najznačajnijih biljaka i životinja koje se koriste u proizvodnji mirisa, aparatura za proizvodnju, istorijskih artefakata – od rimskih bočica sa arheološkog lokaliteta Viminacijum do bočica za mirise i parfeme iz 19 i 20. veka, eksponata i priča o svetskim, ali i proizvođačima sa naših prostora iz 19. i 20. veka. Osim čula vida i čula sluha, izložba okupira i čulo mirisa. Na 15 lokacija postavljeni su stakleni baloni čijim se otvaranjem mogu otkriti i osetiti različite mirisne esencije.
“Nota – A Story about Scent”
is an exclusive exhibition created through a collaboration between the Museum of Science and Technology and the Museum of the History of Pharmacy at the Faculty of Pharmacy, University of Belgrade. It is authored by a team of senior curators—Jelena Manojlović, Zoran Lević, and Ivan Stanić. The exhibition explores the rich and complex world of scent from multiple perspectives, including science, technology, biology, psychology, history, anthropology, linguistics, aesthetics, and culture. Visitors are guided through the story of scent via key plants and animals used in fragrance production, specialised equipment, and a wide range of historical artefacts—from Roman vessels discovered at the Viminacium archaeological site to perfume bottles from the 19th and 20th centuries. The exhibition also highlights both renowned global producers and notable creators from the region. Engaging more than just sight and hearing, the exhibition invites visitors to experience scent directly. At 15 points throughout the space, glass flasks can be opened to reveal and explore different fragrance essences.
Ove nedelje u Šumskoj školi pokrećemo sva čula. Spajamo prelepu prirodu našeg imanja i mudrost naših baka kroz jednu mirisnu i praktičnu avanturu.
Šta sve deca uče i rade tokom ove radionice?
🍃 Čulna potraga: Učimo kako da prepoznamo biljke jakog mirisa i kako da pravilno oslobodimo njihova eterična ulja.
🌱Priče iz prošlosti: Deca će saznati kako su se nekada koristili list oraha, divlja nana i lavanda da se garderoba u ormarima, ćilimi sačuvaju od moljaca, bez ikakve hemije!
🔆Praktičan rad: Svaki mališan će napraviti svoju mirisnu platnenu kesicu punu bilja, koju može da ponese kući i stavi u svoj ormar ili ranac.
Spajamo učenje o prirodi, ekologiju i tradiciju. ✅️
📍Nedelja 10. maj od 12 do 15.
📍Broj mesta je ograničen. Za dodatne informacije, prijave možete nas kontaktirati na broj 0649178506 ili porukom u DM.
Predavanje za članove PSK “Pobeda” u okviru projekta Srbija cveta 2026
Predavač:
dr Sanja Đurović, vandredni profesor, Poljoprivredni fakultet u Kruševcu, Univerzitet u Nišu
Kako da uživate u prirodi, a da je istovremeneo ne ugrožavate? Šta je dozvoljeno sakupljati, a šta je zakonom strogo zaštićeno? Kako prepoznati retke i ugrožene biljke i zabeležiti ih na pravi način?
Na predavanju ćete saznati:
- koje zakonske regulative štite biljni svet Srbije i zašto su važne,
- koje su biljke strogo zaštićene, retke ili ugrožene i gde se mogu naći,
- koje vrste se smatraju iščezlim i gde su poslednji put zabeležene,
- kako izgleda pravilno pripremljen herbarijumski primerak i kada je njegovo sakupljanje dozvoljeno,
- kako postati građanin naučnik i fotografisati biljke na terenu tako da omoguće pouzdanu identifikaciju,
- na koji način planinari mogu aktivno doprineti nauci i zaštiti prirode,
- kako vaše objave sa heštegom #SrbijaCveta2026 postaju deo zvanične baze u Herbarijumu BUNS,
- kako botaničari iz različitih centara Srbije sarađuju na verifikaciji vaših nalaza i koja je naučna pozadina projekta.
Dan fascinacije biljkama 2026
U okviru međunarodne manifestacije Dan fascinacije biljkama koja se održava po osmi put širom sveta pod okriljem Evropske organizacije za biljne nauke (EPSO), Srpsko biološko društvo “Stevan Jakovljević” Kragujevac organizuje edukativnu radionicu u Botaničkoj bašti za učenike Prve kragujevačke gimnazije (Odeljenje učenika posebno nadarenih za biologiju i hemiju).
Sva živa bića u prirodi su međusobno povezana, manje ili više direktno i formiraju veliku mrežu života. Nekada su te veze jasno vidljive i očigledne, a nekada su od nas skrivene i teško dokučive. U središtu ovih mreža živih bića se nalaze biljke. One su jedinstvene po tome što procesom fotosinteze stvaraju hranu, ne samo za sebe, već za celi živi svet, pa i za ljude. Ali biljke su tesno povezane sa mnogim drugim organizmima. Zajedno ćemo zaviriti i u vezu biljaka i gljiva, mikorizu, koja omogućava biljkama da mnogo bolje i efikasnije vrše fotosintezu i proizvode hranu za sebe ali i za celi živi svet! Otkrićemo i kako parazitske biljke nisu u stanju da same prave hranu fotosintezom niti da same uzimaju vodu iz zemljišta i na koji način one dolaze do hrane i vode. Posle kratkog uvodnog predavanja učesnici radionice će imati priliku da sami pomoću plastelina „naprave“ i modeluju sopstvenu „biološku mrežu“.
Autor: Dr Lazar Novaković, kustos-pripravnik, Prirodnjački muzej u Beogradu.
Plants are unique in the living world because they can make their own food in the process of photosynthesis. However. they are not alone in this unique endeavour. We will show and explain connection between plants and fungi, called mycorrhiza, very important connection between two very different groups of organisms which enable plants to produce food better and more efficiently. We will also discuss about parasitic plants and how they manage to survive and thrive. After a brief presentation, participants will have chance to model their own biological network using modelling clay to further enhance their understanding of invisible connections between plants and other organisms in the nature.
Author: Dr Lazar Novaković, curatorial trainee, Natural History Museum Belgrade, Serbia.
Krenite na inspirativno putovanje kroz složeni hemijski univerzum biljaka i otkrijte kako priroda koristi boje, mirise i ukuse da komunicira, štiti se i prilagođava životnoj sredini. Srž ovih procesa čine hemijska jedinjenja koja biljke stvaraju, a proučava ih fitohemija. Pigmenti stvaraju spektakularne boje koje privlače oprašivače i štite biljke od štetnog sunčevog zračenja, dok mirisi utiču na ponašanje i mozak različitih organizama. Ukusi biljaka, često složeni i neočekivani, mogu „varati“ čula i otkrivati skrivene hemijske poruke, pokazujući izuzetnu inteligenciju prirode. Osim što koriste sofisticirane strategije za preživljavanje i komunikaciju, biljke su i prirodna apoteka – mnoge kriju lekovite supstance koje su vekovima služile za lečenje i očuvanje zdravlja. Kroz interaktivne demonstracije, vizuelne prikaze i istraživanje biljnih signala, posetioci će sagledati biljke kao žive hemijske laboratorije na način koji fascinira i inspiriše.
Embark on an inspiring journey through the complex chemical universe of plants and discover how nature uses colors, scents, and flavors to communicate, protect itself, and adapt to its environment. At the core of these processes are the chemical compounds that plants produce, studied by phytochemistry. Pigments create spectacular colors that attract pollinators and shield plants from harmful sunlight, while scents influence the behavior and brains of various organisms. Plant flavors, often complex and unexpected, can “trick” the senses and reveal hidden chemical messages, demonstrating the remarkable intelligence of nature. Beyond employing sophisticated strategies for survival and communication, plants also serve as a natural pharmacy – many contain medicinal compounds that have been used for centuries to promote healing and preserve health. Through interactive demonstrations, visual displays, and exploration of plant signals, visitors will perceive plants as living chemical laboratories in a way that fascinates and inspires.
Autori postavke su:
dr Jelena Nikolić Dimković i dr Jelena Stojković
Biljke imaju ogroman značaj za sva živa bića na Zemlji. One proizvode kiseonik, obezbeđuju nam hranu i čine osnovu života na našoj planeti. Upravo zato je važno brinuti o njima, čuvati ih, negovati i gajiti. Da li ste se ikada zapitali na koji još način možemo gajiti biljke, a da to nije u zemlji? Kako iz jednog sitnog semena ili malog dela biljnog tkiva, u potpuno sterilnim uslovima, mogu nastati brojne zdrave i snažne biljke koje kasnije možemo zasaditi? Na našoj postavci posvećenoj kulturi biljaka in vitro, posetioci će imati priliku da zavire u fascinantan svet gajenja biljaka u sterilnim, laboratorijskim uslovima i otkriju kako nauka pomaže u proučavanju, očuvanju i razmnožavanju biljaka – doprinoseći tako očuvanju biodiverziteta.
Plants play a vital role on Earth. They produce oxygen, provide us with food, and make life possible on our planet. That is why it is so important to take care of them, protect them, and help them grow. Have you ever wondered in what other ways plants can be grown besides in soil? How can a tiny seed, or even a small piece of plant tissue, develop into numerous healthy and strong plants under completely sterile conditions, which can later be planted in nature? At our exhibition dedicated to in vitro plant culture, visitors will have the opportunity to explore the fascinating world of growing plants in sterile laboratory conditions and discover how science helps study, conserve, and propagate plants, contributing to the preservation of biodiversity.
Autori postavke su:
Milica Pavlović, Martina Kuzmanović i prof. dr Svetlana Tošić
Da li ste se ikada zapitali kako biljke „funkcionišu iznutra“? Kako kroz njihove stabljike putuju voda i hranljive materije, ili na koji način listovi proizvode hranu koristeći sunčevu svetlost? Na našoj postavci posvećenoj anatomiji biljaka, posetioci će imati priliku da zavire u skriveni svet biljnog tela i otkriju složenu građu njihovih tkiva i organa. Kroz zanimljive prikaze i objašnjenja, upoznaćete se sa time kako su biljke prilagođene životu u različitim uslovima, kako rastu i razvijaju se, kao i koliko je njihova unutrašnja organizacija važna za opstanak na Zemlji. Nauka o anatomiji biljaka pomaže nam da bolje razumemo prirodu, ali i da je očuvamo za buduće generacije.
Have you ever wondered how plants function on the inside? How do water and nutrients travel through their stems, or how do leaves produce food using sunlight? At our exhibition dedicated to plant anatomy, visitors will have the opportunity to explore the hidden world within plant bodies and discover the complex structure of their tissues and organs. Through engaging displays and explanations, you will learn how plants adapt to life in different environments, how they grow and develop, and how important their internal organization is for survival on Earth. The science of plant anatomy helps us better understand nature and plays a key role in preserving it for future generations.
Autor postavke:
dr Jovana Stojanović
Na prvi pogled, biljke mogu delovati pasivno. Međutim, kod nekih vrsta evolucija je „osmislila“ fascinantno rešenje – lov na insekte i druge sitne životinje kao alternativni način dolaska do neophodnih nutrijenata u staništima sa siromašnim supstratima. Biljke mesožderke razvile su različite tipove specijalizovanih zamki: mehaničke klopke koje se brzo zatvaraju, lepljive zamke koje zadržavaju plen, vrčolike zamke u koje plen upada, vakuumske zamke koje ga usisavaju, zamke nalik kleštima jastoga koje dozvoljavaju kretanje plena isključivo u jednom smeru. Ove biljke predstavljaju fascinantne primere evolutivnih adaptacija u kojima su obični listovi tokom vremena transformisani u složene strukture za hvatanje plena. Posetite postavku i upoznajte vrste koje pokazuju da je biljni svet mnogo aktivniji i domišljatiji nego što na prvi pogled izgleda.
At first glance, plants may appear passive. However, in some species evolution has “devised” a fascinating solution – capturing insects and other small animals as an alternative way of obtaining essential nutrients in habitats with nutrient-poor substrates. Carnivorous plants have evolved several types of specialized traps: mechanical snap traps that close rapidly, sticky traps that retain prey, pitcher traps into which prey falls, vacuum traps that suck prey in, and lobster-pot traps that guide prey inward but prevent escape. These plants represent fascinating examples of evolutionary adaptation, in which ordinary leaves have, over time, been transformed into complex structures for capturing prey. Visit the exhibition and discover species that show the plant world is far more active and ingenious than it might seem at first glance.
Autori postavke su:
dr Irena Raca i Andrija Bogdanović
Biljke, prisutne u gotovo svakom kutku planete, čine neverovatno raznovrstan svet, pun zanimljivih detalja koje često ne primećujemo. Iako nas okružuju na svakom koraku, mnoge njihove osobine ostaju neprimećene, a ponekad se njihov pravi izgled krije upravo u sitnim strukturama skrivenim od naših očiju. Da li ste se ikada zapitali kako zapravo izgledaju seme, list ili površina biljke kada ih posmatramo pod velikim uvećanjem? Kakve se šare, oblici i strukture kriju na njihovoj površini? Na našoj postavci posvećenoj mikrostrukturama biljaka, posetioci će imati priliku da, možda po prvi put, zavire u ovaj fascinantan, intrigantan i gotovo nevidljivi svet uz pomoć fotografija skenirajuće elektronske mikroskopije (SEM). Kroz prikaze plodova, semena, operkuluma, listova, trihoma i drugih biljnih delova, otkrićemo neverovatne detalje koji ne samo da podsećaju na umetnička dela, već imaju važnu ulogu u životu biljaka – od zaštite, preko razmnožavanja, do prilagođavanja uslovima sredine.
Plants, present in almost every corner of the planet, create an incredibly diverse world full of fascinating details that we often overlook. Although they surround us everywhere, many of their features remain unnoticed, and sometimes their true appearance is hidden in tiny structures invisible to the naked eye. Have you ever wondered what a seed, a leaf, or the surface of a plant really looks like under high magnification? What patterns, shapes, and structures are hidden on their surfaces? At our exhibit dedicated to plant microstructures, visitors will have the chance, perhaps for the first time, to peek into this fascinating, intriguing, and almost invisible world through images captured by scanning electron microscopy (SEM). Through displays of fruits, seeds, opercula, leaves, trichomes, and other plant parts, we will reveal astonishing details that not only resemble works of art but also play an important role in the life of plants – from protection, through reproduction, to adaptation to environmental conditions.
Autor postavke:
dr Maja Jovanović
Baš tamo, na ulici u gradu Nišu, bio je Gospodin Maslačak. On nije bio samo korov, zapravo bio je arhitektonsko čudo. Uspeo je da nađe svoje mesto u pukotini na trotoaru, cvetajući prkosnim neonsko-žutim intenzitetom. Dok je grad trošio milione na “infrastrukturu” on je efikasno i besplatno demontirao trotoar. To je bio prvi znak pravih stanovnika naselja: onih koji nisu plaćali kiriju. Gospodin Maslačak ima još mnogo prijatelja, koji jedva čekaju da ispričaju svoju priču!
Right there, on the street of the “City of Niš“ was a Mr. Dandelion. He wasn’t just a weed, but in fact an architectural marvel. He had managed to place himself into a hairline fracture in the pavement, blooming with a defiant, neon-yellow intensity. While the city spent millions on “infrastructure,” he was effectively dismantling the sidewalk for free. It was the first sign of the neighborhood’s true residents: the ones who didn’t pay rent. Mr. Dandelion has many more friends, who can’t wait to tell their story!
Autor postavke:
Branko Jotić
Agrorazvoj valjevske doline sa ponosom vas poziva na prezentaciju o parku Pećina u objektu In Park Villa, ulica Majora Ilića 74.
Pridružite nam se i saznajte više o:
- Bogatoj istoriji našeg najpoznatijeg parka,
- Retkim i dragocenim vrstama drveća: pančićeva omorika, crveni hrast, tulipanovac i drugi čuvari našeg vazduha,
- Značaju očuvanja biodiverziteta za buduće generacije.
Sačuvajmo zelena srca našeg grada!
Prezentaciju će održati Đorđe Čolić, stručni saradnik za šumarstvo.